“La’ós de’it japonés sira maka inimigu ne’ebé komandu sira tenke hasoru. Moras mós halo sira susar. Sira barak hetan dizenteria no kanek aat iha ain, malária akompaña hela de'it sira, no kuaze ema hotu hetan ténia. "Halo no ó sei selu ho terus" maka mensajen ne'ebé sira rona kona-ba moras ne'ebé da'et liuhosi seksu, tanba doutór lakohi simu ema ho moras hirak-ne’e. Maibé susar atu konsege lakohi hakbesik ba feto foin-sa'e timoroan, tanba sira barak furak no sira la'o bá-mai ho susun molik, exetu bainhira rai-malirin besik kalan. Maibé iha Dili iha feto sira ne’ebé ema obriga serbisu iha uma-bordél. Ida-ne'e la hapara japonés sira, ne'ebé halo violasaun seksuál arbiru de'it.”
Iha livru “Criado:–a story of East Timor”, husi Ken White, publika iha 2002, ne’ebé konta istória tebes kona-ba militár australianu sira-nia funu kontra japonés sira iha Timór iha 1941-1942